Udruga Nepalaca: Pozivamo vladu da poduzme stroge mjere protiv hrvata
Yogmani je zabrinut za vlastitu sigurnost i iako su imali sastanak s policijom, smatra kako im to neće puno pomoći. Pokušavaju i s poslodavcima dogovoriti nove uvjete rada kako ne bi radili iza 22 sata te da se zajedno u grupi mogu vraćati s posla.
Predsjednik Udruge Nepalaca u Hrvatskoj Simon Lama također je zabrinut za sigurnost stranih državljanina, posebice u metropoli.
“Vjerujemo da se strani radnici trebaju osjećati sigurnima dok doprinose poboljšanju svojih života i obitelji u ovoj mirnoj zemlji. Obeshrabrujuća je činjenica da se ovi incidenti događaju i pozivamo vladu i lokalne vlasti da poduzmu stroge mjere protiv odgovornih za ove napade. Dijelimo mišljenje da bi sigurnost stranih radnika trebala biti glavni prioritet”, kazao je Simon Lama.
Zagrebačka policija izvijestila je i o nekoliko slučajeva napada na strane radnike u zadnjim danima 2023. godine kao i o napadima koje je za Index ispričao Yogmani. Dan nakon Božića, kako je izvijestila policija, državljaninu Bangladeša prilikom dostave hrane muškarac je uz prijetnju nožem otuđio 390 eura. U drugom slučaju za koji je policija prijavu zaprimila 30. prosinca 2023. godine, dostavljaču iz Indije također su uz prijetnju nožem oduzeli torbicu s dokumentima i novcem.
Kriminalist: Navodno ih napadaju ih zbog novca
O razlozima sve učestalijih navodnih fizičkih napada na strane radnike, razgovarali smo sa savjetnikom za poslovnu i privatnu sigurnost Željkom Cvrtilom, koji se još 2015. godine bavio migracijama. Upozoravao je kako se će se uz dolazak sve većeg broja migranata javljati i različiti problemi poput vjerski, kulturoloških i sigurnosnih.
“U Hrvatskoj se migranti nisu prije zadržavali, već su samo prolazili kroz našu državu. Sada nam dolazi veći broj koji ostaje tu legalno. Očito je da vlada određena netrpeljivost u jednom dijelu društva. No to nije prvotni cilj uzrok napada”, smatra kriminalist Cvrtila.
Zanimljivo je kako se većina navodnih napada događa u večernjim satima. Slijedom okolnosti, kriminalist smatra kako se iza učestalih napada krije nekoliko razloga.
“Navodno ih napadaju ih zbog imovine jer znaju da kod sebe imaju novac i izgledaju kao laka meta. Tek nakon toga moguće je da su drugi razlozi zbog rase ili vjere. Kada je u pitanju njihovo nepoznavanje jezika ili njihovih prava, ne vjerujem da je to toliko moglo utjecati, ali je ipak moglo dati više hrabrosti napadaču.
Iako ne znaju jezik ni možda broj policije, u tom momentu nije toliko bitno jer će ih prijaviti nakon nekog vremena. Rijetko se ulično razbojništvo odmah hvata, nego se često to tek kasnije otkriva i dolazi do napadača. U tom slučaju policija ima dobru statistiku”, objasnio je.
“Treba biti više policajaca na ulici”
Kada je u pitanju sigurnost stranih državljana, kaže kako je najveća prevencija kada se počinitelji brzo uhite i primjereno kazne. To je, ističe, najbolja poruka počiniteljima, ali i svim drugim potencijalnim počiniteljima.
Osjećaji sigurnosti trenutno će im biti teško vratiti jedno vrijeme zbog svih događaja, no na tome, kaže, mora raditi policija na terenu.
“Možda bi ih trebalo educirati i upozoriti ih da se kreću u grupama i izbjegavaju pozicije koje nisu javne u kasnim večernjim satima. Ali potrebno je educirati i naše stanovništvo. Što se tiče policije, bitna je prevencija, kao i veća prisutnost policajaca na ulici, kojih je sve manje u posljednje vrijeme.
To su sad posljedice nepopunjenosti sistematizacije jer u Zagrebu manjka 30% policajaca. Treba smanjiti maksimalno kancelarijske, a uspostaviti sve veći broj uličnih policajaca.Treba smanjiti kontrole, a pojačati pozornike, kojih isto gotovo i da nema. Neki prostori se ne mogu s ophodnjama čuvati. Ne može policajac autom na trgove i kolodvore, već trebaju imati policajce u civilu”, zaključio je.
