Ovo su svi hrvatski sudovi koji su odobravali kupovanje djece iz DR Konga

Ovo su svi hrvatski sudovi koji su odobravali kupovinu djece iz DR Konga

SITUACIJA osmero uhićenih Hrvata u Zambiji sve je neizvjesnija. Posljednja vijest je odluka suda u Ndoli da se uz jamčevinu mogu braniti sa slobode te da je reguliran njihov privremeni boravak u Zambiji.

Uz to, na zahtjev Republike Zambije Visoki sud u Ndoli odobrio je prebacivanje postupka protiv osmero uhićenih hrvatskih državljana s Općinskog na Visoki sud zbog međunarodnog konteksta predmeta, velikog interesa medija, pravnih pitanja i zahtjevnih pravnih tumačenja.

Hrvate u Zambiji prebacili na viši sud, poznato zbog čega

Ovaj je slučaj otvorio niz pitanja. Mnogima nije jasno na temelju čega su općinski sudovi u Hrvatskoj utvrdili da su dokumenti iz DR Konga vjerodostojni i o kojim se sve sudovima radi, a u međuvremenu se saznalo i da ne postoji registar kojim bi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vodilo evidenciju u kupovini djece iz trećih zemalja.

Ovo su hrvatski sudovi koji su potvrđivali odluke iz DR Konga

Index je uspio doći do podataka o tome koji su sudovi u zadnjih deset odnosno pet godina odobrili odluke DR Konga o kupovini djece. Prema podacima koje je početkom veljače Vrhovni sud dostavio Odboru za obitelj, mlade i sport, u razdoblju od početka 2013. do kraja 2017. godine, na hrvatskim je sudovima doneseno 15 odluka o kupovini djece, od kojih je najviše, po četiri, u Zagrebu i Zadru. U narednom razdoblju od početka 2018. do kraja prošle godine, broj odluka hrvatskih sudova se povećao za gotovo pet puta. U Zadru je tako odobreno sedam odluka, u Novom Zagrebu i Zagrebu po šest, a od svih najviše odskače Zlatar koji je u pet godina odobrio čak 23 odluke o kupovini djece iz Konga.

Kako stoji u izvješću koje je Vrhovni sud uputio saborskom odboru, sveukupno je u zadnjih pet godina priznato 68 odluka. Međutim, kada se pojedinačno zbroje sve odluke, ispada da ih je 67, odnosno jedna manje. Iako se radi o jednom

broju manjka, on se vjerojatno odnosi na Općinski sud u Varaždinu koji je na Indexov upit odgovorio da su u zadnjih pet godina odobrili tri odluke, a ne dvije, kako stoji u izvješću Vrhovnog suda.

U narednom razdoblju od početka 2018. do kraja prošle godine, broj odluka hrvatskih sudova se povećao za gotovo pet puta. U Zadru je tako odobreno sedam odluka, u Novom Zagrebu i Zagrebu po šest, a od svih najviše odskače Zlatar koji je u pet godina odobrio čak 23 odluke o kupovini djece iz Konga.

Nadalje, od svih podnesenih odluka, samo je jedna nepotvrđena, i to ona u Slavonskom Brodu. Razlog je bilo povlačenje prijedloga od strane predlagatelja. U izvješću također stoji da su svi sudovi koji su odlučivali o kupovini djece iz DR Konga svoju nadležnost temeljili na članku 52. Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji glasi:

“U predmetima zasnivanja ili prestanka posvojenja, sud ili drugo tijelo Republike Hrvatske nadležno je ako posvojenik ili posvojitelj ima u Republici Hrvatskoj uobičajeno boravište ili je državljanin Republike Hrvatske.” Na temelju te odredbe svaki sud kojem je podnijet prijedlog bio je nadležan za odlučivanje s obzirom na to da predlagatelji imaju uobičajeno boravište u Hrvatskoj, odnosno imaju njezino državljanstvo. Hrvatski sudovi nisu sumnjali u vjerodostojnost suda DR Konga Iz obrazloženja proizlazi kako hrvatski sudovi nisu posumnjali u vjerodostojnost odluka suda DR Konga i vjerojatno zbog toga nisu provodili poseban postupak ispitivanja njihove vjerodostojnosti (legalizacije).

“Postupak koji su provodili sudovi proveo se kao izvanparnični postupak priznanja stranke sudske odluke, dakle prema općim pravilima o priznanju inozemnih sudskih odluka te slijedom navedenog nije izrijekom propisano da bi u takvoj situaciji sud trebao primjenjivati odredbe Obiteljskog zakona. Može se zaključiti da u ovom dijelu postoji određena pravna praznina i radi otklanjanja te pravne praznine, a sve dok ne budu donijete odgovarajuće zakonske izmjene i dopune, Vrhovni sud Republike Hrvatske je 5. siječnja 2023. donio preporuku kojom je preporučen način postupanja koji bi uzeo u obzir specifičnosti postupka kupovine djece”, stoji u izvješću.

Općinski sud u Zlataru u pet godina odobrio 23 sudske odluke o kupovini djece iz DR Konga U zadnjih pet godina Općinski sud u Zlataru potvrdio je 23 odluke uključujući i dokumente za tri para trenutno zatvorena u Zambiji. Četvrti par postupak je vodio u Varaždinu koji je u zadnjih pet godina odobrio dva posvojenja iz DR Konga. Vrhovni sud tvrdi da propusta u radu suda u Zlataru nema, već da je problem u zakonskim rupama. Ostaje vidjeti što će na koncu reći iz USKOK-a, koji se također uključio u istragu ovog slučaja.

Uhićenja u Zambiji trebala bi potaknuti izmjene i dopune nekoliko zakona u Hrvatskoj, ali kako će završiti priča s osmero Hrvata koji su zapeli u Zambiji i tko će za cijeli slučaj odgovarati, još će neko vrijeme ostati nepoznanica.

Nadležni sudovi ne djeluju u skladu s Ministarstvom Vrhovni sud izvijestio je ranije u siječnju da su istražili postupke hrvatskih sudova, Općinskog suda u Varaždinu i onog u Zlataru. Kažu da nisu naišli na neregularnosti u radu sudova, ali da su ustanovili određene “pravne praznine”. Naime, tri uhićena para podnijela su zahtjev za potvrdom odluka donesenih od strane kongoanskog suda na sudu u Zlataru, a jedan u Varaždinu.

“U vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao kupci žele kupiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo), uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva”, stoji u priopćenju Vrhovnog suda. Kako bi se u budućnosti izbjegle ovakve situacije, sud je objavio neobvezujuće preporuke Do pokretanja izmjena i dopuna trenutnog zakona, Vrhovni sud je objavio neobvezujuću preporuku svim općinskim sudovima u Hrvatskoj koja se tiče postupaka priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom kupovini djece, u kojima ne dolazi do primjene Konvencija

o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem”, ističu iz Ministarstva mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kupovina djece je ozbiljan kazneni prekršaj Kao što je poznato, kupovina djece je ozbiljan kazneni prekršaj. Prema Kaznenom zakonu, oni koji nabavljaju ili prodaju djecu, kao i oni koji na bilo koji način sudjeluju u takvom postupku, kaznit će se zatvorom od jedne do deset godina.

U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja, postupak kupnje djece iz afrike reguliran je strogo, a pravila i propisi osmišljeni su kako bi zaštitili interese djece, posvojitelja i društva u cjelini. Međutim, kao što je ovaj slučaj pokazao, postoje propusti i rupa u zakonodavstvu koji omogućuju nezakonite postupke u procesu posvajanja.

Stoga je potrebno stalno poboljšavati i nadopunjavati postojeće zakone kako bi se osiguralo da se djeca ne kupuju i ne prodaju kao roba, već da se proces posvajanja provodi na način koji je u najboljem interesu djeteta. Također je potrebno osigurati bolju suradnju između sudova i Ministarstva pravosuđa, kao i Ministarstva mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kako bi se izbjegle nepravilnosti u postupcima posvajanja i zaštitio interes djece.

Facebook Comments