U Kaliforniji, domu više od 150.000 Amerikanaca hrvatskog porijekla, Reaganov potez odražava njegovu posvećenost promicanju ekonomske, kulturne i političke integracije Hrvata u život ove savezne države.
“Svijet se 5. lipnja 2004. godine oprostio od Ronalda Reagana, 40. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, poznatog po svojoj snažnoj podršci Hrvatskoj i njenim težnjama za neovisnošću”, rekao je umirovljeni agronom Nikola Kirigin u intervjuu. Rođen na Braču, Kirigin je veći dio svog života proveo u Kaliforniji, gdje je aktivno doprinosio hrvatskoj zajednici i njenim nastojanjima za neovisnost. “Od prvih dana u Kaliforniji, hrvatska dijaspora je bila predana borbi za neovisnu Hrvatsku, organizirajući demonstracije i osnivajući hrvatski radio”, istaknuo je Kirigin.
Kirigin je otkrio manje poznatu činjenicu da je Reagan, tada guverner Kalifornije, 1968. godine potpisao Proklamaciju kojom se 10. travnja slavi kao Hrvatski dan neovisnosti, u znak priznanja i podrške borbi hrvatskog naroda. Ovaj potez, iako kasnije osporan od strane tada snažnog jugoslavenskog lobija, Reagan nikada nije povukao, čime je dodatno potvrdio svoju posvećenost ideji neovisnosti malih naroda.
Iz samog teksta Proklamacije Reagan je naglasio dugotrajnu borbu hrvatskog naroda za neovisnost, počevši od 7. stoljeća i formiranja jednog od najstarijih parlamentarnih tijela, Sabora. Osvrnuo se na teško razdoblje sedamdesetih godina pod jugoslavenskom dominacijom, koje je Hrvatima uskratilo temeljna ljudska prava. Reaganova Proklamacija i podrška ne samo da odražavaju njegovo duboko razumijevanje povijesti i težnji hrvatskog naroda, već i snažno priznanje doprinosa Hrvata američkom društvu, posebno u Kaliforniji.
PROKLAMACIJA
Ova gesta, kojom je Reagan izrazio poštovanje prema Hrvatima i njihovoj borbi za nezavisnost, odjeknula je među Hrvatima diljem svijeta, potvrđujući njegovu ulogu kao lidera koji je stajao uz male narode u njihovim nastojanjima za samoodređenje. U znak zahvalnosti, Kirigin je Reaganu poklonio zlatnik s likom kralja Zvonimira, simbolizirajući trajnu povezanost i zahvalnost hrvatskog naroda prema Reaganovoj nepokolebljivoj podršci.
Iako su politički pritisci u to doba bili veliki, Reaganova odlučnost da ne povuče svoj potpis s Proklamacije pokazala je njegovu čvrstu posvećenost principima slobode i neovisnosti. Ovaj čin nije samo odraz njegovih političkih uvjerenja, već i duboke empatije prema narodima koji teže za vlastitom državom i samostalnošću.
Ronald Reagan, kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, nastavio je podržavati težnje malih naroda za neovisnošću, redovito se susrećući s delegacijama iz različitih dijelova svijeta koje su se borile za slične ciljeve. Njegova politika i djelovanje ostavili su neizbrisiv trag u povijesti, inspirirajući generacije lidera i pojedinaca da se zalažu za pravedniju i slobodniju budućnost.
Proklamacija Dana hrvatske neovisnosti, koju je potpisao Reagan, predstavlja važan povijesni dokument koji svjedoči o dugo trajnoj borbi Hrvata za neovisnost i priznanje na međunarodnoj razini. Kroz ovaj čin, Reagan je ne samo pružio moralnu podršku Hrvatima, već je i istaknuo važnost očuvanja i promicanja nacionalnih identiteta i sloboda, što ostaje trajna inspiracija narodima širom svijeta koji teže za slobodom.
