Dok je Hrvatska slavila pobjedu na Svjetskom prvenstvu u vaterpolu, ponosno noseći titulu svjetskog prvaka, Zagreb je ostao u tišini. Dok su gradovi diljem zemlje, od Splita i Dubrovnika do Šibenika, organizirali veličanstvene dočeke za naše vaterpolske heroje, grad Zagreb, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, okrenuo im je leđa.
Ni doček, ni čestitka, ni mrvicu priznanja za doprinos naših sportaša gradu i cijeloj Hrvatskoj. Zagrebe, je li ovo grad koji slavi pobjedu i podržava svoje heroje?
Tomaševićev ignoriranje ovog povijesnog sportaškog dostignuća ne samo da je razočaravajuće, već je i duboko sramotno. Dok su se ostali gradovi ujedinili u slavlju i ponosu, Zagreb je ostao izoliran, ogledajući licemjerje i nemar prema sportu i sportašima koji su gradu i zemlji donijeli slavu i čast.
Tomaševiću, sram te budi! Svojom nemarom i beznačajem uvrijedio si ne samo vaterpolske heroje, već i cijeli grad Zagreb. Zagreb zaslužuje bolje, zaslužuje gradonačelnika koji će slaviti pobjedu i stajati uz svoje sportaše.
Doček za naše vaterpolske prvake je neophodno organizirati! Grad Zagreb ne smije ostati zapamćen po sramoti ignoriranja, već po slavlju i ponosu prema svojim herojima.
Zagrebe, dignimo glas i pokažimo da se ne slažemo s Tomaševićevim beznačajem. Pokažimo našim vaterpolskim prvacima da ih cijenimo i slavimo!
“U eri digitalne transformacije, umjetna inteligencija igra ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu, potičući inovacije i promjenene na globalnoj razini. Jedna od fascinantnih područja unutar AI područja je razvoj midjourney naredbi, koje omogućuju dinamično interakciju između korisnika i sistema, otvarajući vrata novim mogućnostima. Kroz ovaj članak, istražit ćemo koncept naredbi za midjourney , analizirati primjere njihove upotrebe i istražiti kako ove naredbe transformiraju način na koji AI sustavi komuniciraju i djeluju u stvarnom svijetu.”
1984 ferarri f40 zoomed-out view, full body view, centered, cinematic lighting, bokeh, toy-camera style, miniature, night, isolated on the dramatic landscapes of Isle of Skye, Scotland, during a light mist, sharp focus, Octane render, Photo-realistic, 32k –ar 9:16 –v 5.1 –s 750 –
yellow maserati built with lego blocks, super detailed –ar 16:9 –s 250 –v 6.0 –
architectural design for a huge shopping mall in 3 floor with 4 tower on top of shopping mall with 16 floor,modern and simple design ,full glass and metal,with balcony – @blackhatmagic.agency (fast)
stair way to heaven and gate
photo realistic hero type image to represent section which talks about joint care for dogs, include 200mm plain black supplement tub in bottom right corner –ar 1:1
Zagreb, 311223.
Trg bana Josipa Jelacica.
Zagrepcani Novu godinu docekuju uz Let 3 na glavnom zagebackom trgu.
Foto: Lucija Ocko / CROPIX
Udruga Nepalaca: Pozivamo vladu da poduzme stroge mjere protiv hrvata
Yogmani je zabrinut za vlastitu sigurnost i iako su imali sastanak s policijom, smatra kako im to neće puno pomoći. Pokušavaju i s poslodavcima dogovoriti nove uvjete rada kako ne bi radili iza 22 sata te da se zajedno u grupi mogu vraćati s posla.
Predsjednik Udruge Nepalaca u Hrvatskoj Simon Lama također je zabrinut za sigurnost stranih državljanina, posebice u metropoli.
“Vjerujemo da se strani radnici trebaju osjećati sigurnima dok doprinose poboljšanju svojih života i obitelji u ovoj mirnoj zemlji. Obeshrabrujuća je činjenica da se ovi incidenti događaju i pozivamo vladu i lokalne vlasti da poduzmu stroge mjere protiv odgovornih za ove napade. Dijelimo mišljenje da bi sigurnost stranih radnika trebala biti glavni prioritet”, kazao je Simon Lama.
Zagrebačka policija izvijestila je i o nekoliko slučajeva napada na strane radnike u zadnjim danima 2023. godine kao i o napadima koje je za Index ispričao Yogmani. Dan nakon Božića, kako je izvijestila policija, državljaninu Bangladeša prilikom dostave hrane muškarac je uz prijetnju nožem otuđio 390 eura. U drugom slučaju za koji je policija prijavu zaprimila 30. prosinca 2023. godine, dostavljaču iz Indije također su uz prijetnju nožem oduzeli torbicu s dokumentima i novcem.
Kriminalist: Navodno ih napadaju ih zbog novca
O razlozima sve učestalijih navodnih fizičkih napada na strane radnike, razgovarali smo sa savjetnikom za poslovnu i privatnu sigurnost Željkom Cvrtilom, koji se još 2015. godine bavio migracijama. Upozoravao je kako se će se uz dolazak sve većeg broja migranata javljati i različiti problemi poput vjerski, kulturoloških i sigurnosnih.
“U Hrvatskoj se migranti nisu prije zadržavali, već su samo prolazili kroz našu državu. Sada nam dolazi veći broj koji ostaje tu legalno. Očito je da vlada određena netrpeljivost u jednom dijelu društva. No to nije prvotni cilj uzrok napada”, smatra kriminalist Cvrtila.
Zanimljivo je kako se većina navodnih napada događa u večernjim satima. Slijedom okolnosti, kriminalist smatra kako se iza učestalih napada krije nekoliko razloga.
“Navodno ih napadaju ih zbog imovine jer znaju da kod sebe imaju novac i izgledaju kao laka meta. Tek nakon toga moguće je da su drugi razlozi zbog rase ili vjere. Kada je u pitanju njihovo nepoznavanje jezika ili njihovih prava, ne vjerujem da je to toliko moglo utjecati, ali je ipak moglo dati više hrabrosti napadaču.
Iako ne znaju jezik ni možda broj policije, u tom momentu nije toliko bitno jer će ih prijaviti nakon nekog vremena. Rijetko se ulično razbojništvo odmah hvata, nego se često to tek kasnije otkriva i dolazi do napadača. U tom slučaju policija ima dobru statistiku”, objasnio je.
“Treba biti više policajaca na ulici”
Kada je u pitanju sigurnost stranih državljana, kaže kako je najveća prevencija kada se počinitelji brzo uhite i primjereno kazne. To je, ističe, najbolja poruka počiniteljima, ali i svim drugim potencijalnim počiniteljima.
Osjećaji sigurnosti trenutno će im biti teško vratiti jedno vrijeme zbog svih događaja, no na tome, kaže, mora raditi policija na terenu.
“Možda bi ih trebalo educirati i upozoriti ih da se kreću u grupama i izbjegavaju pozicije koje nisu javne u kasnim večernjim satima. Ali potrebno je educirati i naše stanovništvo. Što se tiče policije, bitna je prevencija, kao i veća prisutnost policajaca na ulici, kojih je sve manje u posljednje vrijeme.
To su sad posljedice nepopunjenosti sistematizacije jer u Zagrebu manjka 30% policajaca. Treba smanjiti maksimalno kancelarijske, a uspostaviti sve veći broj uličnih policajaca.Treba smanjiti kontrole, a pojačati pozornike, kojih isto gotovo i da nema. Neki prostori se ne mogu s ophodnjama čuvati. Ne može policajac autom na trgove i kolodvore, već trebaju imati policajce u civilu”, zaključio je.
U iznenađujućem obratu događaja u svijetu celebrity podrške, ikonični glumac Sylvester Stallone donio je hrabru odluku odbivši nevjerojatnu ponudu za podršku od 100 milijuna dolara od strane Bud Lighta. Ova odluka dolazi u svjetlu rastuće kontroverze oko sve većeg naglaska pivske industrije na usklađivanju s progresivnim vrijednostima i društvenim promjenama.
Odbijanje Stallonea ističe promjene dinamike između slavnih osoba i brendova, kao i kompleksnosti oko koncepta “buđenja” u marketingu. U ovom članku istražujemo razloge iza Stalloneove odluke i što to znači kako za giganta u proizvodnji piva, tako i za opći pejzaž oglašavanja.
Sylvester Stallone, poznat po svojim ikoničnim ulogama u franšizama Rocky i Rambo, nije nepoznat svijetu podrški i partnerstava s brendovima. Kroz godine, posudio je svoj lik i reputaciju raznim proizvodima i uslugama, često zarađujući značajne naknade za svoju povezanost. Ime Stallonea postalo je sinonim za akcijske hitove, a njegova gruboća na ekranu učinila ga je globalnom superzvijezdom.
Ponuda od 100 milijuna dolara koju je ponudio Bud Light, istaknuti igrač u pivskoj industriji, nije samo svjedočanstvo Stalloneove zvjezdane moći, već i pokazatelj predanosti pivovarske tvrtke u angažiranju istaknutog lika za svoje marketinške kampanje. Značajna suma ponuđena Stalloneu naglašava želju brenda da privuče široku i raznoliku potrošačku bazu.
Kontroverza oko marketinških strategija pivske industrije nije nova. U posljednjim godinama primjetan je pomak u načinu na koji se pivske tvrtke pozicioniraju. Mnoge su težile usklađivanju s progresivnim vrijednostima, ističući inkluzivnost, raznolikost i društvenu odgovornost u svojim marketinškim kampanjama. I dok je ovaj pristup odjeknuo kod nekih potrošača, istovremeno je izazvao otpor onih koji smatraju da brendovi koriste signaliziranje vrline ili da se previše udaljavaju od svoje osnovne identifikacije.
Odluka Sylvester Stallonea da odbije ponudu od Bud Lighta popraćena je hrabrom izjavom: “Ne spašavam vaš woke brend.” Ova sažeta, ali snažna fraza sažima srž problema. Stalloneovo odbijanje jasno ukazuje da nisu svi slavni voljni podržavati brendove koji se doživljavaju kao prekomjerno politizirani ili “woke”.
U eri obilježenoj povećanim društvenim i političkim polarizacijama, koncept “buđenja” postao je točka sukoba u marketingu. Neki tvrde da bi brendovi trebali biti odgovorni korporativni građani i koristiti svoje platforme kako bi se bavili društvenim pitanjima, dok drugi vjeruju da se tvrtke trebaju usredotočiti na svoje osnovne proizvode i ne upuštati se u podjele oko debata.
Sylvester Stalloneova odluka o odbijanju ponude za podršku od strane Bud Lighta nije samo financijska; ona predstavlja stav protiv doživljene prekomjerne politizacije brendova. Stalloneova izjava implicira da mu nije stalo biti povezan s brendom koji on smatra da prioritetno ističe određenu društvenu ili političku agendu iznad svoje osnovne identifikacije.
Ova odluka također odražava rastući utjecaj slavnih osoba u oblikovanju javnog diskursa. Kao javne ličnosti s značajnim pratiteljima, slavne osobe imaju moć utjecati na javno mišljenje i ponašanje potrošača. Stalloneovo odbijanje podrške Bud Lightu šalje poruku i brendu i javnosti da nisu sve slavne osobe voljne pridružiti se uzroku ili kampanji koju u potpunosti ne podržavaju.
Ponuda od 100 milijuna dolara koju je Bud Light uputio Sylvesteru Stalloneu nesumnjivo je bila strateški potez za poboljšanje svog imidža i dosezanje šire publike. Međutim, Stalloneovo odbijanje ima potencijal utjecati na reputaciju brenda. Dok će neki potrošači možda pozdraviti napore Bud Lighta da se uskladi s progresivnim vrijednostima, drugi bi to mogli vidjeti kao potvrdu da se brend previše udaljio od svoje tradicionalne slike.
Odbijanje također postavlja pitanja o učinkovitosti slavnih podrški u današnjem marketinškom pejzažu. S obzirom na sve veće cijenjenje autentičnosti i transparentnosti od strane potrošača, slavne osobe koje odbijaju ponude podrške na temelju svojih osobnih vrijednosti mogu više rezonirati s određenim segmentima populacije.
Odluka i izjava Sylvester Stallonea naglašavaju evoluciju dinamike između slavnih osoba i brendova u kontekstu današnjeg marketinškog pejzaža. Ističe važnost autentičnosti i usklađivanja između slavne osobe i osnovnih vrijednosti i poruka brenda.
U svijetu gdje su potrošači bombardirani oglašavanjem i podrškama, autentičnost se pojavljuje kao ključni čimbenik povjerenja i lojalnosti potrošača. Brendovi moraju pažljivo razmatrati svoje poruke i partnerstva kako bi se osiguralo da rezoniraju s ciljanom publikom bez udaljavanja drugih.
Odbijanje Sylvester Stallonea ponude od 100 milijuna dolara od strane Bud Lighta i njegova izjava “Ne spašavam vaš woke brend” označavaju ključni trenutak u svijetu slavnih podrški i marketinga. Odražava stalnu raspravu o ulozi brendova u adresiranju društvenih i političkih pitanja.
Dok se marketinški pejzaž nastavlja mijenjati, brendovi će morati pronaći ravnotežu između ostanka vjerni svojoj osnovnoj identifikaciji i prilagođavanja promjenama društvenih normi. Slavne podrške ostat će snažno sredstvo, ali samo kada se usklađivanje između brenda i podržavatelja doživljava kao autentično i iskreno od strane potrošača. Stalloneova odluka podsjeća nas da u današnjem marketinškom pejzažu autentičnost i vrijednosti imaju veći značaj nego ikad.
Zagreb, 311223.
Trg bana Josipa Jelacica.
Zagrepcani Novu godinu docekuju uz Let 3 na glavnom zagebackom trgu.
Foto: Lucija Ocko / CROPIX
Društveni mrežama šire se brojni video klipovi na kojima se vidi kako su mnogobrojni strani radnici u Hrvatskoj slavili Novu Godinu na glavnom zagrebačkom Trgu. No, sada u javnost izlazi sve više svjedočanstava o tamnoj strani tog događaja.
Naime, više uplašenih majki maloljetnih djevojčica tvrdi svjedoči što su prolazile njihove kćeri u novogodišnjoj noći. Izgleda da je najviše incidenata zabilježeno ispred same bine, gdje je nastupao Let 3. Zanimljivo je kako među okupljenom masom na Trgu bana Jelačiča bliže pozornici gotovo uopće nije bilo žena, što je poprilično neuobičajeno za proslavu Nove godine. O tome postoje brojne fotografije.
Jesu li slijedeća svjedočanstva razlog toga? (svjedocima smo zaštitili identitet, ali je redakciji poznat).
Činjenica je da su strani radnici većinom mlađi muškarci bez žena, a kad popiju i alkohol, svašta se može dogoditi.
Stoga smo poslati upit policiji s pitanjem, jesu li upoznati s ovim slučajevima? Da li su tijekom dočeka Nove Godine na glavnom zagrebačkom trgu zabilježena kaznena i prekršajna dijela i ima li privedenih te koliko je od njih stranih državljana i za koja se dijela sumnjiče?
Udruga navijača Tornado oglasila se priopćenjem na sramotan zahtjev jugo-četničkog gradskog vijećnika Daniela Radete da se prebriše ili preuredi mural na Bulevaru, mural hrvatskog vojnika iz domovinskog rata, kao i da se ukloni spomeno ploča za poginulog branitelja Rajka Lozu, koji je upucan s leđa kod Ureda drzavne uprave u Zadru, možda ga je baš upucao neki tadašnji član SDP-a, to jest KPH koja je preteča današnjeg SDP-a.
Grad na Jadranu.
Grad u Hrvatskoj.
Grad sa preko 3000 godina dugom povijesti.
Izmjenilo se ovdje mnogo vojski i mnogo naroda.
Grad koji je prije 33 godine ustavno-pravno postao dio neovisne republike Hrvatske.
U dugim godinama do proglašenja neovisnosti Hrvatske bio je predmet političkih pregovora i trgovina.
Trgovalo se životima, zemljom i simbolima.
U hrvatski Zadar ugrađeno je stotine života najboljih sinova.
Danas, nakon godina komunističkog mraka u kojemu se Zadar tretirao kao neprijateljski grad zbog izraženog hrvatskog sentimenta, kada se na sjednicama KPJ govorilo o tome kako “ustaško gnijezdo Zadar treba zapaliti, a gradske poglavare baciti naglavačke u more” – danas iz iste političke kuhinje dolaze glasovi koji uvjetuju, ucjenjuju i prijete.
Predvodnik tih i takvih sljednika gore navedene KPJ koja se u Hrvatskoj naziva SDP je Danijel Radeta koji sada ucjenjuje gradonačelnika glasovanjem za proračun. Bezobrazno traži, kako su onomad tražili iz Beograda što se i kako u Zadru može slikati po zidovima i kakve se spomen-ploče mogu postavljati.
Jednako kao i sedamdesetih godina, politička nakupina koja nema veze sa Zadrom niti sa Hrvatskom, dala je sebi za pravo tražiti uklanjanje murala hrvatskom vojniku i spomen-ploče poginulom pripadniku 3. bojne “Pauka” Rajku Lozi.
Perfidno, zlo – onako kako sugerira kumrovačka škola, potegnuo je ovu temu par dana prije obljetnica pada Vukovara i Škabrnje, iskazujući nepoštovanje prema tragediji hrvatskog naroda, misleći tako skupljati jeftine i prljave političke bodove.
Mi se sjećamo kako su ideološki istomišljenici ovih ucjenjivača ostavili krvav trag u Vukovaru, na Ovčari i u Škabrnji, u cijeloj Hrvatskoj.
15 000 ljudi, civila i vojnika, Hrvata.
Okupljeni oko simbola zla, “papirnati Hrvati” iz Crne Gore, Srbije i Bosne, politički eksperimenti, oportunisti, umišljeni NOB-ovci – našli su primjerenim zahtijevati nešto i vjerovati kako će takvo nešto proći bez otpora.
E pa neće.
Za ovaj grad se prolilo previše krvi, a slobodu koju smo dobili ratom, nećemo u miru prepustiti ljudima koji se ni ne osjećaju Hrvatima.
Znamo tko ste, znamo što ste, poznajemo vam namjere – ali vam neće proći.
Postoje granice koje se ne prelaze.
Postoje simboli koji se brane životom.
I neće ih ovoga puta braniti samo Tornado, nego svi Zadrani i svi koji dišu Hrvatski.
Nećemo dopustiti da se trguje našim svetinjama i našim herojima!
Tko je Daniel Radeta?
Daniel Radeta je poznati zadarski jugoslaven kojem je sve hrvatsko mrsko.
Daniel Radeta je poznat široj zadarskoj javnosti iz afere ” Očitavanje”, kada je završio na ispitivanju u policji zbog namještenog posla očitavanja struje u Zadarskom Hepu.
Uz sve to još je ilegalno snimao Tehničku školu u Zadru dronom, bez dozvole, zbog čega je dobio prijavu Agencije za civilno zrakoplovstvo.
U jednom takvom radu okušao se i naš Radeta, pa ga je šef pošteno nominirao za očitača brojila za struju, ali je natječaj pao, a svi skupa završili na ispitivanju na Policiji.
U mirnom francuskom mjestu Crepolu, s manje od 500 stanovnika nedaleko od Lyona, odvila se stravična tragedija u nedjelju navečer tijekom godišnjeg zimskog plesa. Grupa od dvadeset do trideset obojenih migranata naoružanih noževima napala je domaće stanovništvo, rezultirajući smrću jednog mladića od 16 godina te ozljeđivanjem 17 osoba, od kojih su dvije u teškom stanju.
Napadači su, prema svjedočenjima, uzvikivali prijetnje na arapskom jeziku poput “Ovdje smo da izbodemo bijelce” i “Ubijat ćemo bijelce”, praćeno nizom uvreda upućenih bijelcima. Unatoč očiglednom rasističkom karakteru napada, policija je nespretno okarakterizirala sukob kao “svađu između dvije bande mladih”, zanemarivši pritom stvarni kontekst i ozbiljnost situacije.
Napad je izazvao bijes među lokalnim stanovništvom, koje se osjeća napušteno od strane vlasti i nemoćnim pred rastućim problemima sigurnosti. Izvješća o incidentu nisu odmah privukla pažnju medija, često ignorirajući rasistički aspekt sukoba. Umjesto toga, fokus je bio na mogućem odgovoru lokalnog stanovništva, koji bi, kako se pretpostavlja, bio označen kao ekstremni ili radikalni.
Ogorčeni mještani, osjećajući se zanemarenima, odlučili su izraziti svoje nezadovoljstvo organizirajući mirni marš kako bi istaknuli ozbiljnost problema s kojim se suočavaju. Neki su izrazili bojazan da će njihova reakcija biti pogrešno interpretirana od strane medija, optužujući ih za stvaranje negativne slike o lokalnom stanovništvu koje traži pravdu i sigurnost.
Ova tragedija u Crepolu podsjeća nas na važnost otvorenog razgovora o pitanjima sigurnosti i integracije u zajednicama diljem Europe. Kroz pažljivu analizu i suosjećanje, možemo zajedno raditi na stvaranju sigurnijeg okruženja za sve bijele građane Europske Unije i Francuske.
U Kini, Pekinški LGBT centar, koji je sigurno utočište za LGBTQ zajednicu, postao je najnovija žrtva surovog obračuna narodne vlade kojim predsjedava kineski lider Xi Jinping. 🇨🇳
Unatoč izrazu “satanističko utočište” u originalnom tekstu, važno je napomenuti da takva terminologija nije primjerena i da se ne odražava stvarnost rada i ciljeva LGBT centra u Pekingu.
Vlada ima cilj poticanja stope nataliteta, no istovremeno smatra homoseksualnost stranim utjecajem koji ometa sklapanje brakova i rađanje djece.
Unatoč tome što je homoseksualnost zakonita u Kini, još uvijek nema priznanja istospolnih brakova i posvajanja.
Pekinški LGBT centar, koji je osnovan s ciljem pružanja podrške i zaštite za LGBTQ pojedince, postao je simbol borbe za prava i jednakost u Kini.
Napadi na LGBT centar izazvali su zabrinutost međunarodne zajednice koja vidi ovaj potez kao kršenje ljudskih prava.
Ovaj događaj ukazuje na rastući jaz između vlade koja želi potaknuti natalitet i tradicionalnih vrijednosti, te potrebe za poštivanjem i inkluzivnošću prema LGBT zajednici.
LGBTQ aktivisti u Kini suočavaju se s izazovima i prijetnjama, ali nastavljaju se boriti hrabro za svoja prava.
Međunarodna zajednica poziva Kinu da osigura prava i slobode svih građana bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju.
Unatoč konzervativnim stajalištima, mnogi građani Kine i dalje podržavaju prava LGBT zajednice.
Svjetska LGBT zajednica izražava solidarnost s Pekinškim LGBT centrom i podršku njihovim naporima za jednakost i pravednost.
Pitanje LGBT prava postalo je globalna tema koja zahtijeva pažnju i reakciju svih država.
Dok neke zemlje napreduju u priznavanju prava LGBTQ pojedinaca, situacija u Kini ukazuje na potrebu za daljnjim naporima u promicanju tolerancije i razumijevanja.
Beijing LGBT centar i dalje ostaje neumoran u svojoj borbi za prava i jednakost.
Kineska vlada treba pažljivo sagledati svoje politike kako bi se osigurala inkluzivnost i poštivanje prava svih građana.
Ravnopravnost i prihvaćanje različitosti ključni su za izgradnju suvremenog društva koje promiče slobodu i jednakost.
Svaka država ima odgovornost osigurati prava svojih građana i zaštititi ih od bilo kakve diskriminacije.
Ovaj događaj pokazuje koliko je važno zaštiti ljudska prava i boriti se protiv svih oblika diskriminacije.
Unatoč izazovima, LGBTQ zajednica u Kini nastavit će borbu za svoja prava i jednakost.
Beijing LGBT centar ostaje simbol hrabrosti i odlučnosti u suočavanju s represijom i pružanju podrške svojim članovima.
Kina će morati pažljivo razmotriti svoje politike kako bi osigurala da sva njezina djeca imaju jednaka prava i prilike.
